Poljoprivredna škola u Vršcu osnovana je davne 1921. godine i od tada u njoj se obrazuju i vaspitavaju mlade generacije za uspešno obavljanje poslova u struci.
Kontakt:
Poljoprivredna škola "Vršac", Arhitekte Brašovana 1, 26300 Vršac
Telefon: +381 13 805 058 (sekretar), +381 13 805 059 (direktor)
Tel/Fax: +381 13 807 589 (računovodstvo)
Email: bioskola@hemo.net
Website: www.bioskola.edu.rs
Američki naučnici su genetski modifikovali biljke kako bi svetlele u mraku i koje bi uskoro mogle da zamene ulično osvetljenje, prenosi “Dejli mejl”.
Genetičari su u biljke preneli gene iz svitaca koji su zaslužni za svetljenje ovih insekata. Naučni tim iz Kalifornije se nada da će uskoro moći da modifikuje i veće biljke i drveće kako bi u budućnosti predstavljali prirodnu alternativu električnim svetiljkama.
Za dobijanje svetlećih biljaka naučnici su iskoristili enzim luciferaza ( od latinskog lucem ferre – nosilac svetla) koji se nalazi u genima bioluminescentnih bića kao što su svici, neke vrste meduza, gljiva, bakterija...
Oni su zatim pomoću posebnog softvera u laboratoriji dizajnirali nove sekvence DNK sa ovim enzimom, koje su ubacili u agrobakterije – bakterije koje mogu da prenesu svoje gene na biljke.
Na taj način su naučnici uspešno napravili male biljke koje svetle, ali su im potrebna dodatna novčana sredstva kako bi genetski modifikovali velike biljke.
Pogledajte video.
Izvor: Blic
Priredila: Aleksandra Blitva III-4
Jedan par sa Floride koji je proslavljao 20. godišnjicu braka odmarajući se u Meksiku dobio je bonus uspomenu za večno pamćenje kada je jato od 20 kitova ubica čitav sat pratilo njihov čamac.
Rič i Lora Hauard su ronili daleko od obale hotela Kosta Baha u La Pazu kada im je instruktor rekao da se vrate na čamac. Sa čuđenjem su otkrili da im se približava grupa leđnih peraja od oko 1,5 metara visine. Rič Hauard, inače podvodni fotograf, snimio je ovaj neverovatni prizor.
- Orke mi nisu pale na pamet – kazao je on za WFLA.com – Pomislio sam da ćemo možda videti grbavog kita ili ulješuru negde u daljini.
Ali kada su se gliserom uputili ka obali, orke su ih u stopu pratile, iskačući iz vode poput delfina, okrećući se, vrteći se i prskajući svoje zapanjene posmatrače.
- Jedan od njih je ostao najduže i okrenuo sa po starni i bukvalno me je pogledao – kaže Hauard.
Životinje su bile toliko blizu čamcu da je u jednom trenutku neko u pozadini viknuo kako je mogao da ih dotakne.
-Oni su bili samo 15-20 cm udaljeni od krme čamca. Svaki put kada bi izronili da udahnu vazduh poprskali bi nas – prepričava Hauard.
Iako je starstveni ljubitej okeana i podvodni fotograf, Rič Hauard nikada ranije nije doživeo nešto slično. A ni bilo ko drugi od turista, rekli su mu domaćini.
– Bili smo srećni i blagosloveni da se ovo divno iskustvo desi baš nama – kaže Rič.
Pogledajte video snimak.
Izvor: Blic
Priredila: Aleksandra Blitva III-4
U videu koji je nedavno objavljen na netu, pirkazano je kako se ajkule besomučno udaraju palicom i kako im se odsecaju peraja dok su još svesne. Tako izgleda brutalna realnost onoga šta se dešava svetskoj populaciji ajkula.
Kada ju je izvukao iz vode, ribar ju je više puta udarao po glavi batinom sve dok je nije izvukao i bacio na gomilu drugih mrtvih ajkula.
Šokantni snimak je izmontiran sa video snimcima iz celog sveta koji pokazuju kako se razni zdravstveni, kozmetički i prehrambeni proizvodi sa delovima ajkula prodaju u radnjama.
Ilaj Martinez, urednik magazina „Shark Diver”, koji je snimio video sa prijateljem Džejsonom Perimanom, objavio ga je kako bi prikupio podršku javnosti za ova neshvaćena stvorenja.
„Ajkule su u nevolji – globalna populacija se iz komercijalnih razloga drastično smanjuje. Iako je fokus za očuvanje ajkula do sada stavljan na industriju peraja – koja je sama po sebi užasavajuća – istina je da širom sveta vlada velika potražnja i za ostalim proizvodima od ajkula.
Snimio sam video da bih pokazao kako se vilice i zubi prodaju u radnjama suvenira, kako kozmetičke i farmaceutske kuće koriste njihovo ulje i hrskavicu, meso se prodaje na lokalnim pijacama, kao đubrivo ili hrana za pse, dok se njihova koža koristi u modne svrhe – spisak je beskonačan.
Ova priča je morala da bude ispričana – fotografije ne šalju tako direktnu poruku kao video. Ako svet ne zna šta se dešava neće ni prstom mrdnuti.
Nadam se da će ljudi biti šokirani ovim snimcima i postati saosećajniji. Ajkule prati loš glas, ali one nisu čudovišta kako se predstavljaju. To su divna, neshvaćena stvorenja.
Većina ljudi ne zna da u našim okeanima pliva preko 400 vrsta ajkula. Sve su nam potrebne da drže okean čistim i uravnoteženim; svaka jedinka ima svoj zadatak - velike bele ajkule kontrolišu populaciju foka, tigar ajkule populaciju kornjača, čekić ajkule populaciju raža i tako dalje.
Ako ne promenimo stav o ovim životinjama i ne uradim nešto da im pomognemo, njih će svakoga dana biti sve manje i na kraju nećemo imati okome da brinemo”.
Martinez priznaje da će budućnost ajkula biti neizesna ukoliko se ne smanji stopa njihovog ubijanja.
„Ajkule se ne razmnožavaju dovoljno brzo da bi odgovorile našim komercijalnim zahtevima. Priroda je uredila da svake godine imaju po jedan porod a neke vrste imaju svega dva mladunca. Ribari za to ne mare, oni će ih loviti do poslednjeg primerka”.
Martinez ne odustaje od borbe i smatra da ljudi i dalje mogu da pomognu u očuvanju ajkula ako vode računa šta kupuju.
„Ne kupujte ogrlice od ajkulinih zuba, osim ako nisu praistorijske, ne jedite ajkulino meso, ne kupujte šminku koja sadrži pravi skvalen (on se pravi od ajkulinog ulja), već samo sintetički”.
Pogledajte video snimak (upozoravamo da su scene uznemiravajuće).
Izvor: Blic
Priredila: Aleksandra Blitva III-4